Herojsko putovanje

Uvod

Nakon što smo ovladali NLP tehnikom postavljanja ciljeva, postavili si pitanja koje su naše vrijednosti i uvjerenja i zapitali se koja nam je vizija i misija u životu, tek sada sva ta saznanja i tehnike možemo primijeniti u psihoterapijskoj tehnici Herojskog putovanja. U uvodnom članku već smo naveli da je sintagmu Herojsko putovanje skovao Joseph Campbell (američki pisac i sveučilišni profesor koji se bavio mitologijom i komparativnom religijom) polovicom prošlog stoljeća napisavši knjigu Junak s tisuću lica (1949). Prema njegovom mišljenju svi mitovi, legende, bajke, priče, svete knjige i ostali narativni izričaji zasnovani su na potki herojskog putovanja koje se sastoji od više koraka. Njegova se teorija zasnivala na ideji o jednom jedinstvenom mitu; tj. monomitu. Takav predložak svih mitova zapravo je priča o smislu života i upravo to mu daje moć da kao takav ostvaruje cilj svih egzistencijalističkih psihoterapijskih modaliteta. Campbell nam osvješćuje dualitet važnosti mita u kojem herojsko putovanje u mitu ima važnost za čitav narod ili neki širi civilizacijski krug, dok je važnost tog istog u bajci sveden na život pojedinca. Ideja o monomitu kao potki svih priča, bajki, mitova i legendi bila je nit vodilja Robertu Diltsu i Stephenu Gilliganu za pisanje knjige „Hero’s Journey“1988. Knjiga je nastala kao rezultat njihove četverodnevne grupne radionice održane u Barceloni na temu tehnike Herojskog putovanja. Kao što je Herojsko putovanje podijeljeno u korake  tako su i Dilts i Gilligan po tom predlošku su  odredili osam koraka Herojskog putovanja kao psihoterapijske tehnike prilagodivši je ostvarenju životnog poziva klijenta koji ujedno postaje Heroj u svojoj jedinstvenoj životnoj priči.

Koraci Herojskog putovanja:

1.Poziv

2.Prihvatiti poziv/Odbiti poziv

3.Prelazak praga (ulazak u novi teritorij)

4. Pronalazak čuvara (zaštitnika)

5.Suočiti se s demonima

6.Razviti svoje unutarnje „JA“ i naći nove resurse

7. Transformacija

8. Povratak kući s „darom“

1.Poziv

Poziv je puno više od cilja. I na individualnoj i na kolektivnoj razini. Može nastati iz neke patnje ili gubitka, nesreće, ali isto tako iz neke strasti ili velike ljubavi za nečim. Poziv nam se može pojaviti kroz umjetničko djelo, kroz stvaranje, kroz neku osobu kojoj se divimo i poželimo dosegnuti barem dio njezina umijeća ili znanja. Može se pojaviti u snu; kao Edipu kad sanja oca i tako dobije poziv. U svakom slučaju poziva na rast i razvoj te rizik i izazov. Zato jer to od nas zahtijeva puno rada na sebi, kako bi transformirali svoju energiju; energiju naših misli i naših djelovanja, da  bismo vidjeli širu sliku o sebi, drugima i svijetu. Da bismo se transformirali kao osobe i na neki način više ne služili samo potrebama svoga ega već društvu ili nekoj zajednici u cjelini. Poziv od nas iziskuje hrabrost i traži od nas da postanemo „više“ od onoga što smo bili. Kad osjetite u svojoj duši „sjaj“ i neki neopisivi ushit i ispunjenje, to su zapravo znaci da ste baš zbog toga na ovome svijetu. Sve je to razlog zašto često izabrani heroj ima problem s prihvaćanjem poziva. I nije slučajno da su baš majstori NLP-a; Dilts i Gilligan osmislili spomenutu tehniku ponukani Campbellovom idejom o monomitu heroja.  Zato jer se NLP  bavi određivanjem ciljeva, tehnikama ostvarivanja naših životnih ciljeva, pronalaženjem i osnaživanjem vlastitih resursa i jačanjem samopoštovanja i samopouzdanja. Upravo to su sve elementi raznih etapa Herojskog putovanja.

2. Prihvatiti poziv/Odbiti poziv

Nakon što „čujemo“ poziv, možemo ga prihvatiti samo ako već u nekoj mjeri vratili samopoštovanje i samopouzdanje, barem toliko da bismo izašli iz zone komfora gdje ništa ne treba mijenjati. U kojoj pomalo apatično prihvaćamo svoje stanje pripisujući sve sudbini i ne vjerujući u moć našeg utjecaja. To se odnosi samo na krug našeg utjecaja odnosno na situacije kada naše djelovanje može utjecati na okolnosti. Ponekad je ta sila s kojom dolazi poziv toliko jaka da ona pobjeđuje naša uvjerenja o vlastitoj nemoći ili nesposobnosti pa nas pokrene neki viši cilj ili neka strast i bude jača od straha od neuspjeha ili propasti. Postoje i ljudi koji nikada ne čuju poziv, a ako ga osjete, poziv nije i ne moraju ga uvijek i prihvatiti, štoviše mogu i odbiti poziv. Do odbijanja poziva može doći: zbog poruka koje dolaze iz nas samih, ali i iz naše okoline, ili od naših bliskih osoba koje ne mogu sagledati važnost i veličinu našeg poziva. Često ljudi koji odbiju poziv imaju osjećaj da su negdje zastali u životu i da žive nesretno i neispunjeno. Osjećaju se zbunjeno i izgubljeno, često ne mogu naći smisao života.  Gledano kroz takvu prizmu Herojsko putovanje kruna je i splet svih NLP tehnika i kao što ćete vidjeti može biti i duhovno putovanje s puno višom svrhom našeg postojanja. I stoga se Herojsko putovanje smatra vrlo kompleksnom i moćnom tehnikom rada na sebi i na vlastitim potencijalima.

3. Prelazak praga (ulazak u novi teritorij)

Kad smo prihvatili poziv trebamo prijeći prag. To ne znači samo izaći iz zone komfora, već i na mentalnoj i duhovnoj razini prihvatiti sasvim drugačiji sistem razmišljanja i širi pogled na svijet oko nas. Pri takvoj široj i otvorenijoj svijesti imamo i različito viđenje granica, prepreka, pa i samog pojma energije. Za Campbella energija nije imala predznak – nije bila ni pozitivna, ni negativna, jednostavno je bila energija. Krenuvši na Herojsko putovanje svatko od nas počinje rad na sebi, odnosno pomalo mijenja svoja uvjerenja, oslobađa se nesigurnosti i strahova (i po potrebi još koječega). Da bismo bili spremni za putovanje i neustrašivi na nepoznatom i novom terenu trebamo biti centrirani kažu Dilts i Gilligan. Pojednostavljeno rečeno povezani sa svojim unutrašnjim centrom, slobodni i opušteni, a istovremeno fokusirani. To znači i imati protočnost odnosno propusnost. Kad se sretnemo s problemom  trebamo vidjeti u njemu i pozitivnu namjeru i na taj način integrirati energiju koju smo svojim stavom transformirali iz negativne u pozitivnu.

4.Pronalazak čuvara (zaštitnika)

Na svom putovanju moramo pronaći svoje čuvare, anđele ili zaštitnike. Nije bitno kako ćemo ih nazvati. Na to putovanje ne idemo sami jer trebamo nekoga ili više njih koji će nas pratiti i budno motriti naš put. I Dante je imao za vodiča Virgilija, a Odisej Atenu. To su samo dva primjera iz svjetske književnosti. Oni nas ujedno podsjećaju na to tko smo i tko još možemo postati razvijajući svoju svijest i svoje potencijale. Naši čuvari mogu biti stvarne osobe: netko iz naše obitelji, prijatelji, učitelji, mentori, slavne ličnosti, ali i naši preci koji više nisu fizički s ama. Osim njih za čuvare možemo birati također izmišljene ličnosti, likove iz mitova, bajki ili legendi, bilo koju stvarnu ili izmišljenu osobu koja je ama bitna. Ti zaštitnici će se nas poticati da koristimo znanja, mudrost i hrabrost prilikom prepreka koje nam se nađu na putu, i da unatoč svim nedaćama idemo dalje.

5.Suočiti se s demonima

Svatko od nas ima svoje demone na koje nailazi na svom putu. Uglavnom ih je više, rjeđe se radi samo o jednom. Zato jer demon može biti za nas bilo koja osoba kao i kad smo birali zaštitnike: stvarna ili izmišljena ličnost, neki predak, povijesna ličnost ili čak pojam kao financijska kriza, recesija ili neka bolest. Ono u čemu se Heroj razlikuje od običnog Pobjednika ili uspješne osobe u tome je da demona vidi kao energiju i da shvati tijekom putovanja, da kao što je rekao Campbell, energija nije ni pozitivna ni negativna, već samo energija. To bi značilo da svaku negativnu energiju možemo transformirati u pozitivnu, ali to zahtijeva preobrazbu naše svijesti i nas samih. Često se demoni skrivaju unutar nas kao naše unutarnje sjene. To su naše negativne misli, naša ograničavajuća uvjerenja, nedostatak samopoštovanja i samopouzdanja, sve ono u nama što nas sprečava da djelujemo i da budemo to što jesmo. Demon je nešto čega se bojimo. Ono što demona čini demonom je naša reakcija na njega (tuga, bijes, osjećaj krivnje ili stid) i naš odnos prema njemu.  Sa svime time moramo se obračunati. I to je dio našeg herojskog putovanja.

U idućem nastavku upoznat ćemo se i sa preostala tri koraka Herojskog putovanja.

Nada Hančević NLP&TA savjetnik